Velo Kafe Titov trg 12 52220 Labin +385 52 852 745 +385 91 888 1341
CRO

Labin

Labin - Istra, HrvatskaNa brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte.

Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova.

Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama.

'RES PUBLICA ALBONESSIUM'

Labin - Istra, HrvatskaLabinMjesto današnjeg slikovitog gradića Labina, smještenog na brdašcu visokom 320 metara, udaljenog svega oko 3 kilometra od mora, bilo je, prema svemu sudeći, nastanjeno još 2000 godina prije Krista.
Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina.

Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelti osnovali u IV stoljeću prije Krista na mjestu negdašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. stoljeću prije naše ere. Prema povjesničarima Albona na keltskom jeziku znači 'grad na brdu', odnosno 'visoko naselje'.

Za njegove tadašnje stanovnike Tit Livije će napisati da su bili gusari-pirati. Nakon sukoba između domaćeg stanovništva i Rimljana, koji počinju u trećem stoljeću prije Krista, Istra 177 p.n.e. potpada pod Rim, a granica postaje rijeka Raša. Labin s okolicom postaje sastavni dio rimske provincije Ilirik s visokim stupnjem samostalnosti i vlašću nad okolnim mjestima.
Najstariji pisani dokument o Labinu je reljef iz trećeg stoljeća naše ere s natpisom 'RES PUBLICA ALBONESSIUM'.